Organizirani kriminal – najveća prijetnja suvremenoj sigurnosti

Sigurnost je preduvjet za razvoj svakog društva. Bez uspostavljene sigurnosti nema razvoja gospodarstva, priljeva novog kapitala kao ni slobodnog protoka roba i razvoja tržišta. Nesigurna okolina višestruko poskupljuje svaki gospodarski protok jer se povećavaju rizici, prije svega od gubitka roba, infrastrukture i ljudskih potencijala. Uz ratove i terorizam, koje je teško svrstati samo na pojedina žarišta jer smo svjedoci terorističkih djelovanja na prostorima koja su donedavno slovi-la kao najsigurnija na planeti, organizirani kriminal najveći je sigurnosni problem suvremenog svijeta, tj. država sa stabilnom demokracijom i uspostavljenom kontroliranom sigurnošću.
 

Korijeni u Italiji i Siciliji

Najpoznatiji su počeci organiziranog kriminaliteta oni u SAD-u tridesetih godina 20. stoljeća, kad je na američkom području djelovalo mnogo zločinačkih organizacija. Bila je to posljedica prohibicije alko-hola što je, uz ostalo, pogodovalo razvoju suvremenog organiziranog kriminala u SAD-u. Najjača je svakako bila talijanska, sicilijanska mafija koja je razvila nacionalnu mafijašku obitelj. Jednu od glavnih uloga u razvoju organiziranog kriminaliteta imali su kriminalni sindikati tzv. “karteli”. S razvojem kriminal-ne djelatnosti, nezakonito stečeni novac počeo se ulagati u legalne financijske i gospodarske tijekove.

Na europskom se tlu kolijevkom organiziranog kriminala smatra Italiju. Tamo se ozbiljniji pristup suzbijanju organiziranog kriminala bilježi polovicom 20. stoljeća kroz Zakon protiv mafije iz 1956., a ozbiljni pomaci zabilježeni su tek devedesetih godina, poznatim slučajevima suca Falkonea.

Treba reći da su pojedine strukture organiziranog kriminala u Italiji, Rusiji, Kini i Japanu zapravo nastale iz tradicionalnog suprotstavljanja pojedinih obitelji, seljaka i ili zaštitara nametima države i tako prerasle u organizirane kriminalne strukture, svaki u svom vremenu i stupnju razvoja društva i države. S vremenom se uspostavlja ju čvrste hijerarhijske, najčešće familijarno povezane i ustrojene organizacije, na čijem su čelu bili ustoličeni šefovi (padroni, bossovi, “Da Sicilija i Italija – “domovina” Ge”, Oyubun, i sl.).

U nekim državama dolazi do preklapanja legalnih i ilegalnih trgovačkih, gospodarskih i financijskih djelatnosti. Zločinačka udruženja postaju glavni investitor (prljavim novcem), potrošač i poticatelj razvoja djelatnosti koje im donose velik profit. Postaju i oružana sila jer imaju naoružane odrede kojima štite vlastita bogatstva ili se po potrebi suprotstavljaju legalnim državnim tijelima. Talijanska mafija, cosanostra, Trijade, kineska kriminalna udruženja, japanska mafija – Yakuze, do danas su se proširili diljem svijeta, najprije u SAD, zatim u Europu, Kanadu i drugdje gdje su našli interes. Ruska je mafija, primjerice, danas toliko ojačala da u bitnome kreira razvoj i planiranje ostvarivih ciljeva u globalnim okvirima na području Europe, SAD-a, Kanade, Latinske Amerike i Kine.

 

Rat kao plodno tlo

Ratovi, raspadi država i sigurnosnih sustava uvijek pogoduju razvoju organiziranog kriminaliteta, tim više što tad postoji velik broj nezaposlenih bivših vojnika, policajaca, zaštitara i pripadnika raznih tajnih službi. Tako se organizirani kriminal razvijao i u Hrvatskoj i to u više pravaca. Zbog embarga na uvoz oružja postojala je “legalna” potreba za švercanjem oružja i nafte, a tu je bila i zamjena velike količine dinara, pa su se pod okriljem tajnosti, službenih informacija i potreba obrane države, prečesto obavljali nelegalni poslovi za osobne interese. Kao jedan od smjerova razvoja orgapoduzetih u svrhu njihova raskrinkavanja i kaznenog prijavljivanja. Cilj je što prije steći financijsku neovisnost i raspo-loživa financijska sredstva koja služe za: lagodan život članova (glavna motivacija), financiranje daljnjih aktivnosti i razvoj infrastrukture, plaćanje suradnika, članova i branitelja, novačenje novih članova…

Ilegalna imovina pere se prebacivanjem u legalne poslovne tijekove koji donose nove profite. Nastoji se uložiti u legalne tvrtke i poslove, uglavnom pritiscima ili korupcijom vlasnika, te malo-pomalo ući u vlasničku strukturu neke tvrtke. Na taj načni zločinačka udruženja napreduju i rastu kao uspješna poduzeća i po potrebi povećavaju broj “zaposlenih”.

Prepoznavanje simptoma

U čemu je zapravo opasnost organiziranog kriminaliteta? U skupnom počinjenju kaznenih djela, materijalnoj šte-ti koja nastaje počinjenjima, u organiziranosti, trajnosti, koruptivnosti ili nasilništvu? Odgovor nije jednostavan. Prema nekim autorima to je zato što se unutar kolektivnog počinjenja zločina pojavljuje masovna korupcija, koja se povezuje s najvišim političkim i državnim, policijskim, pa i sudskim vrhom, a što uzrokuje raspad demokratskog ustrojstva suvremenih država. Organizirani kriminal zasigurno je najopasniji oblik kriminala jer ugrožava temelje svake države i stvara paralelne sustave vlasti, obično preko korupcije i sile.

Organizirani kriminal djeluje poput raka, ne može ga se vidjeti i osjetilima obuhvati-ti, ali opasnost raste i može ugroziti cijelo društvo. Opasnost raste postupno, ali stalno, i kad jednom spoznamo simptom, obično je kasno. Stoga je i obrana od organiziranog kriminala iznimno teška te nam se katkad čini beznadnom. Zločinačko udruženje čine teškim u razotkrivanju upravo njegovi ljudi u svim sferama društva. Nemojmo biti u zabludi, organizirani kriminal i dalje se prilagođava, razvija i širi.

Članak možete pogledati na sljedećim poveznicama:

• CROSBI

Ili u PDF formatu: Organizirani kriminal – najveća prijetnja suvremenoj sigurnosti