Ustroj kriminalističkih policija EU – Mađarska

Mađarska je kriminalistička policija ustrojstvenim promjenama pristupila vrlo studiozno i planski jer su točno znali što i kako žele postići prije promjene ustroja, a tek su nakon toga pokrenuli njegovu promjenu. Zahvaljujući takvome pristupu uvedene su točno one promjene koje su bile potrebne, a ne ad hoc promjene koje poslije ili ispadnu krive ili nedovoljne, odnosno koje brzo pokažu svoju kozmetičku prirodu

[Željko Cvrtila, mr. krim.]

Središnje tijelo za suzbijanje organiziranog kriminaliteta u Mađarskoj – Nacionalni ured za istrage – osnovano je godine 2004. U međuvremenu je doživjelo niz svrsishodnih izmjena i nadopuna. Ciljevi osnivanja Nacionalnog ureda za istrage bili su: odvojiti izvršne dužnosti iz Sjedišta nacional- ne policije koja obavlja funkciju kontrole, smanjiti broj osoblja, razine rukovoditelja i broj središnjih kontrolnih službi Sjedišta nacionalne policije, stvoriti visok standard aktivnosti ekonomske zaštite, ukinuti postignut nerazmjer i nepotrebne paralelizme u središnjim istražnim službama, pojača- ti učinkovitost povjerljivog obavještajnog rada i kriminalističkih postupaka, osigurati uvjete za EU i međunarodnu suradnju. Zbog domaćih potreba i zadaća europskih integracija prema programu za unutarnju i pravnu suradnju, iz kojih proizlaze: borba protiv organiziranog kriminala, borba protiv opojnih droga, borba protiv prijevare i korupcije, borba protiv terorizma, ispunjavanje obveza i uvjeta policijske suradnje, mađarska se policija opredijelila za formiranje nacionalnog istražnog ureda (National Bureau of Investigation). Zadaće koje je trebalo ostvariti osnivanjem Nacionalnog ureda za istrage bile su: održavanje standardnog, samodostatnog odjela droga prema uvjetima EU-a, održati samodostatnu službu protiv organiziranog kriminala prema akcijskom planu EU protiv organiziranog kriminala, poboljšati posebne policijske obavještajne odjele, poboljšati središnje policijske jedinice protiv korupcije i proširiti njihovu nadležnost na cijelo područje korupcije, poboljšati službu protiv high-tech kriminala na osnovi postojećeg policijskog odjela, utemeljiti odjel za suzbijanje trgovine ljudima, staviti financijski obavještajni odjel na višu organizacijsku razinu i povećati broj osoblja.

Znali što hoće i kako to ostvariti

Važni zadaci Nacionalnog ureda za istrage jesu: detektirati i istražiti najteža gospodarska, financijska i kaznena djela droga, obavljati obavještajni rad i istražiti trgovanje ljudima i kaznena djela s obilježjima međunarodnih i internih kriminalnih organizacija, istražiti najvažnija kaznena djela vezana za korupciju, pranje novca i terorizam, učinkovito doprinositi istragama kaznenih djela za koje je potrebna suradnja između više kriminalističkih policija različitih zemalja.

Kad je riječ o nadležnosti Nacionalnog ureda za istrage, modificiranjem odredbe mađarskog MUP-a, valja uzeti u obzir sljedeća načela:

• mora utjecati na smanjenje stvarnih nadležnosti;
• mora imati izričite nadležnosti u slučajevima revolucionarnih djela, prekršaja protiv mira i čovječanstva, gospodarskog kriminala koje su počinile međunarodne kriminalne organizacije,
• eliminiranje onoga što traži međunarodnu suradnju
• mora osigurati mogućnost povremenog stavljanja drugih kaznenih djela u nadležnost Nacionalnog ureda za istrage.

Kako je vidljivo, mađarska kriminalistička policija pristupila je ustrojstvenim promjenama vrlo studiozno i planski. Točno se znalo što se želi postići i na koji način prije nego što se ustroj promijenio, a tek se onda išlo s njegovom promjenom. Takav pristup dovodi do toga da se uvedu točno one promjene koje su potrebne, a ne ad hoc promjene koje poslije ili ispadnu pogrešne ili nedovoljne, odnosno kozmetičke.

Ravnatelj policije u Mađarskoj, koji je ujedno i prvi državni tajnik (u MUP-u su ukupno dva državna tajnika) odnosno prvi čovjek ministra unutarnjih poslova za pita- nje policije, ima tri zamjenika. Prvi zamjenik, ujedno i načelnik Uprave kriminalističke policije, osoba je koja ga u odsutnosti i zamjenjuje, čime je nedvojbeno vidljiva važnost kriminalističke policije, što je i logično jer bi sve ostale službe policije tre- bale biti u funkciji sprječavanja kaznenih djela i otkrivanja njihovih počinitelja. Drugi je zamjenik načelnik Uprave policije, a treći načelnik Uprave logistike.

Dakle, vrlo je bitno što i ravnatelj i njegovi zamjenici imaju dvojne uloge (nemojmo to poistovjetiti s dvojnim zapovijeda- njem) jer samo na taj način mogu djelo- vati na dvije razine i biti poveznica različitih funkcijskih cjelina. Tako je ravnatelj policije istodobno spona između politike i strukovnog dijela MUP-a, a to je Ravnateljstvo policije. Zamjenik ravnatelja policije za kriminalističku policiju ujedno je i načelnik Uprave kriminalističke policije u sjedištu Ravnateljstva, dakle opet dvojna uloga i poveznica između središ- njih organizacijskih jedinica kriminalističke policije i policijskih uprava, odnosno njihovih organizacijskih jedinica kriminalističke policije, za pitanja kriminaliteta. Taj je zamjenik istodobno rukovoditelj središnjim kriminalističkim službama i načelnicima policijskih uprava u svezi kriminaliteta. Uprava kriminalističke polici- je također ima dvojnu ulogu. Osnovne su

dvije funkcije koordinacijsko-nadzorna i istražna. One su strogo odvojene, čime se postižu točnost u utvrđivanju postojećeg stanja i neovisnost. Nadzor i koordinaciju rada ustrojstvenih jedinica kriminalističke policije po policijskim upravama pro- vodi zasebni odjel unutar Uprave i izravno je odgovoran zamjeniku ravnatelja za kriminalističku policiju. Takva pozicija omogućuje zamjeniku ravnatelja da adekvatno zapovijeda načelnicima policijskih uprava iz domene poslova kriminalističke policije jer je na izvoru svih bitnih informacija, kako o njihovu radu tako i o istragama koje se provode na nacionalnoj razini, čime se ostvaruje jedinstvenost zapovijedanja kriminalističkom policijom.

U ovom je ustroju pronađen optimalan odnos između opsega poslova i nadležnih rukovoditelja. Dakle, načelnici PU-ova ima- ju samo dvije osobe koje im zapovijedaju – to su prvi i drugi zamjenik ravnatelja policije, a oni istodobno imaju svu potrebnu potporu u svojim upravama kako bi bili na izvoru svih informacija, a njihov fond nije prevelik. Da je kojim slučajem ostavljeno da zamjenicima i njihovim uprava ma i načelnicima teritorijalnih policijskih uprava (kojih je 20) rukovodi sam ravnatelj, to ne bi jednostavno uspijevao ni fizički niti informacijskom potporom.

Dakle, tu je razina rukovođenja spuštena s ravnatelja na zamjenika, što se smatra nužnim, a s druge je strane smanjen broj rukovoditelja jer se obavljaju dvojne uloge. To također doprinosi kompaktnosti rukovođenja te bržem kolanju informacija i donošenju odluka. Nema dvojnog zapovijedanja jer nitko osim zamjenika ravnatelja ne može tzv. linijski zapovijedati pojedinim ustrojstvenim jedinicama u pojedinim policijskim upravama. Onaj tko je zadužen s pojedinim predmetom određuje i sve postupke koje treba poduzeti. No, Nacionalni istražni ured uvijek je u mogućnosti izuzeti pojedi- ni predmet iz svoga interesa, ali onda i preuzima odgovornost za taj predmet.

Jake ustrojstvene jedinice

Fleksibilni ustroj ne postoji u potpunosti. Zadržani su oblici specijalističkih odjela. To onemogućuje prebacivanje ljudi unutar različitih istraga i time nepotpunu iskoristivost kadrova. Postoje jake ustrojstvene jedinice za posebne izvide, analitiku, zaštitu svjedoka i financijske istrage, sve na nacionalnoj razini, koje se mogu upustiti u bilo koju ozbiljnu istragu. Kriminalistička policija ima i vlastitu logistiku i administrativnu potporu, čime se posti- že nužna neovisnost pri istrazi. Nacional- ni istražni ured ima i vlastiti godišnji pro- račun kojim neovisno upravlja.

Katalog kaznenih djela propisan je posebnom odlukom Ministarstva unutarnjih poslova, tako da je općenito određeno što istražuje Nacionalni istražni ured. Međunarodna suradnja odvija se standardno unutar Interpola i Europola, što nije dovoljno za uspješnost međunarodnih istraga, ključnih u suzbijanju organiziranog kriminali- teta. Kriteriji za ulazak u NBI nisu strogo određeni, ali se nastoje dobiti kvalitetni iskusni kadrovi.

Susjedi Mađari imaju razvijen sustav za prikupljanje informacija, i to onaj koji bilježi spoznaje prikupljene primjenom posebnih kriminalističkih mjera, te dru- gi koji sadrži podatke i spoznaje o svim provedenim kriminalistički obradbama i koji je, osim policiji, dostupan i državnim odvjetnicima. Iz sheme je vidljivo da od operativnih odjela, samo Odjel za kriminalitet droga ima raspoređene obavještajne pododsjeke u šest regija. Isto je tako i Odsjek za imovinsko-obavještajne spozna- je raspoređen u sedam regija, što je razumljivo iz pozicije neposrednog terenskog prikupljanja informacija

Članak možete pogledati na sljedećim poveznicama:

• CROSBI

Ili u PDF formatu: Ustroj kriminalističkih policija EU – Mađarska